Novosti

Poliklinika Aviva otvorila prvi HISPA centar u Hrvatskoj

IvanSokol_SlavenJanecic_NebojsaTasic.jpg

Poliklinika Aviva otvorila prvi operativni HISPA centar za hipertenziju, prevenciju infarkta i moždanog udara u Hrvatskoj

Program centra temelji se na individualnom pristupu i  dugoročnom praćenju osoba s povišenim kardiovaskularnim rizikom


Prvi operativni i stručni HISPA centar za hipertenziju, prevenciju infarkta i moždanog udara u Hrvatskoj, otvoren je 18. travnja u Poliklinici AVIVA, s ciljem očuvanja zdravlja i prevencije infarkta ili moždanog udara, odnosno prepoznavanje rizičnih osoba za srčano-žilna oboljenja kako bi se spriječile teže posljedice.
  
 Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu, a u Hrvatskoj od njih umire svaki drugi stanovnik.  Naime, u Hrvatskoj iznosi stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti je 48,3 posto, dok u zemljama EU taj udio iznosi 42 posto. Podatak tim više zabrinjava jer  30% ljudi ne zna da su u rizičnoj skupini.
 Novi pristup liječenju po programu HISPA-e, međunarodnog udruženja za praćenje hipertenzije (visokog tlaka), prevenciju srčanog ili moždanog udara, trebao bi prevenirati i smanjiti broj osoba koji će se naći u ovoj skupini. To se postiže upravo specifičnim HISPA programom, koji se, osim interdisciplinarnog pristupa liječenju osoba s povišenim kardiovaskularnim rizikom, od ostalih programa liječenja ovih bolesti razlikuje i po posebnom odnosu liječnik – pacijent u smislu dugoročnog praćenja.

Prim. mr. sc. Ivan Sokol - kardiolog Poliklinike Aviva, Slaven Janečić - ravnatelj Poliklinike Aviva i prof. dr. Nebojša Tasić - kardiolog  i predsjednik HISPA udruženja na otvaranju HISPA centra

"Rizici za oboljenje od kardiovaskularnih bolesti su pušenje, povišeni krvni tlak, povišene masnoće, povišeni šećer, oštećenje bubrega, tjelesna neaktivnost, stres i drugi", kako je istaknuo  prim. mr. sc. Ivan Sokol, dr. med., FESC, specijalist internist – kardiolog i voditelj HISPA centra Poliklinike Aviva

Slaven Janečić, ravnatelj Poliklinike Aviva istaknuo je prilikom otvorenja: „U Poliklinici AVIVA veliku pažnju posvećujemo, kako razvoju novih, tako i visokoj personalizaciji postojećih usluga i programa. Stoga je i otvaranje HISPA centra naš veliki iskorak kada govorimo o kardiovaskularnim bolestima, s obzirom da se radi o sveobuhvatnom programu personaliziranih mjera liječenja, prilagođenih svakom pojedinom pacijentu.“
Pacijent se u HISPA centru podvrgava detaljnoj obradi s naglaskom na faktore rizika za kardiovaskularne bolesti, kao i na sve ostalo što utječe na zdravlje pacijenta. Nakon toga, a s ciljem izračunavanja kardiovaskularnog rizika radi se detaljan pregled s dodatnim dijagnostičkim pretragama. Za svakog se pacijenta radi poseban elektronski karton kojim se dugoročno prati kretanje njegovog zdravstvenog stanja, ali i nudi personaliziran program, koji uključuje savjete za brigu oko zdravlja, prehranu i vježbanje.

Hrvatski centar 40.-i je takav centar u svijetu, a prof. dr. Nebojša Tasić, specijalist interne medicine-kardiolog, predsjednik je i  osnivač Udruženja HISPA te načelnik Centra za kardiovaskularna istraživanja „Aleksandar D. Popović“ u Beogradu.
HISPA udruženje je vrlo aktivno u cijeloj regiji te se u tim centrima uspješno liječi više od 7000 pacijenata koji su više godina nakon sniženja kardiovaskularnog rizika pronašli svog liječnika, svoj centar i svoj koncept očuvanja zdravlja.
Suvremena prevencija infarkta ili moždanog udara zasniva se na individualnom pristupu pacijentima te interdisciplinarnosti, što je osnovna karakteristika HISPA centara. 

Postupak obrade jednog pacijenta u HISPA centru i što jedan takav pregled uključuje
Pacijenta u HISPA centru može primarno pregledati kardiolog, ali i nefrolog, endokrinolog ili neurolog pa čak i specijalist obiteljske medicine ovisno o primarnom oboljenju i pratećim komorbiditetima.
Pacijent se podvrgava detaljnoj anamnezi s posebnim naglaskom na faktore rizika za kardiovaskularne bolesti: stil života, navike, nasljedne rizike, kao i na sve ostalo što utječe na zdravlje ispitivane osobe. Nakon toga, a s ciljem izračunavanja kardiovaskularnog rizika radi se detaljan pregled s dodatnim dijagnostičkim pretragama prema indikaciji: EKG, rendgen, ultrazvuk srca, abdomena, štitnjače, Color Doppler krvnih žila s ispitivanjem opstrukcije krvnih žila, 24-h monitoring krvnog tlaka i EKG-a, laboratorijske pretrage krvi, urina itd…


Nakon toga, u aktivnom razgovoru s bolesnikom kreira se poseban motivacijski program liječenja i prevencije u cilju očuvanja zdravlja s personaliziranom farmakoterapijom, personaliziranim planom prehrane i unosa tekućine, personaliziranim programom tjelesne aktivnosti prilagođenim razini kardiovaskularnog rizika pacijenta u suradnji s profesionalnim kineziolozima, personaliziranim programom odvikavanja od pušenja, personaliziranom antistres terapijom (vježbe disanja, antistres terapija) s ciljem sniženja kardiovaskularnog rizika. Propisuju se također i redovne kontrole.